Istorija čokolade je duga i opširna, poput svih
velikih priča koje su stvorile svet kakav danas
poznajemo. Kao vrhunski majstori u pravljenju
čokolade, Švajcarci su usavršili njenu proizvodnju i 1879. godine Rudolf Lindt („Lindt“ je jedna od najpoznatijih fabrika čokolade) je napravio čokoladu koja se topila u ustima, 'chocolat fondant', u kojoj danas svi rado uživamo. Istorija čokolade je duga i prepuna slatkih detalja. Teško da ćete naići na osobu koja ne voli čokoladu. Njen neodoljiv ukus
i najstarijima vraća dečiji osmeh na lica. Zbog
hormona koji se luče u telu kada konzumiramo
čokoladu, osećamo se srećno i veselo. Čokolada,
posebno ona sa velikim udelom kakao mase,
namirnica je koja sadrži neke stvari koje su do
sada bile nepoznate, a pomaže nam da u trenucima
kad od hrane tražimo “povrat dobrog raspoloženja”
upravo to i dobijemo. Smatra se odgovornom za
stimulaciju dobrog raspoloženja, odnosno podstiče
stvaranje serotonina u našem organizmu. Sa
čokoladom, kao i sa drugim poslasticama, treba biti
umeren, no naučnici ističu da ta hrana bogova ima i
neka značajna medicinska svojstva. Najnovija
istraživanja pokazala su da čokolada sadrži
polifenole, hemijske supstance koje poboljšavaju
rad srca. Bilo da je zdrava ili ne, njen jedinstveni
ukus nikako ne možemo zanemariti. Tokom života,
prosečna osoba pojede oko 160 kg čokolade.