Mirandre

Registruj se
Prijavi se

Sve što treba da znate o skf ležajevima

Ležajevi ili lageri su mehanički elementi čija je uloga da se smanji trenje prilikom kretanja između drugih mehaničkih delova. Njihova primena veoma je široka, i praktično ne postoji grana industrije u kojoj se odvija kretanje mašinskih elemenata, a da lezajevi skf nisu uključeni u čitav proces. Ležajevi predstavljaju jednostavan ali veoma moćan izum, zahvaljujući kome je omogućeno da ne dođe do prevelikog trenja između elemenata prilikom kretanja. Svako kretanje stvara otpor ili trenje. Posledice trenja su prekomerno habanje materijala i njegovo zagrevanje. Upravo zato su ležajevi toliko široko zastupljeni. Kako su oni sami potrošna roba, potražnja za njihovom proizvodnjom nikad ne jenjava.

Blog ilustracija: Sve što treba da znate o skf ležajevima


Foto: Pixabay

U industriji postoji više vrsta kretanja, pa shodno tome postoji i više vrsta ležajeva. Različita kretanja proizvode različite sile, tako da je uloga adekvatnog ležaja da u datoj situaciji umanji ili eliminiše nastalo trenja.

Šta znači termin skf ležajevi?

Da li je u pitanju oznaka nekog posebnog modela ili vrste ležaja? Reč je o nazivu proizvođača koji je svetski lider u proizvodnji i snabdevanju ležajevima. SKF je švedska kompanija sa dugom tradicijom. Osnovana je još daleke 1907. godine. Mašinstvo i mašinska industrija počiva na kretanju, tako da se u doba industrijske revolucije javila ogromna potreba da se tržišta snabdeju rezervnim delovima i komponentama koje čine postrojenja, odnosno predstavljaju njihov neodvojiv deo.

Podela ležajeva

Kako je već naglašeno postoji više vrsta ležajeva koji se koriste u preko 40 industrijskih grana. Kada je o podeli ležajeva reč, osnovna podela je podela prema obliku. Tako razlikujemo sledeće vrste ležajeva:

- kuglični ležajevi
- valjkasti ležajevi
- igličasti ležajevi
- klizni ležajevi
- konusni ležajevi
- magnetni ležajevi

Druga podela ležajeva odnosi se na podelu u skladu sa smerom delovanja sila koji može biti poprečni ili uzdužni. U tom smislu ležajevi se dele na:

- radijalne
- aksijalne

Upotreba ležajeva

Upotreba ležajeva veoma je široka i rasprostranjena je u mnogim industrijskim granama. Odatle potiče i potreba za proizvodnjinom velikog broja različitih modela, oblika veličina ležajeva kako bi se zadovoljili zahtevi rastuće industrije. Digitalno doba nije nas odvojilo od mašinstva. Mašine su svuda oko nas, a u fabrikama stara postrojenja se zamenjuju novim i modernijim. Osvajaju se novi načini proizvodnje uz korišćenje svežih patenata čija je uloga da se procesi unaprede i pojeftine. Kada je o upotrebi ležajeva reč, kako su ono sve prisutni u raznim industrijama, nije njihov oblik, smer u kome sile deluju – jedino o čemu proizvođači i inovatori treba da razmišljaju. Možda vam je asocijacija - unapređivanje na polju materijala i legura od kojih se izrađuju kako bi bili otporniji na habanje i trošenje i kako bi se njihov vek produžio. Materijal i izdržljivost u korelaciji sa cenom igraju značajnu ulogu u odnosu na industrijsku granu kojoj pripadaju. Ali tu se podvlači jedan veoma važan činilac koji nema direktno veze ni sa učinkom ni sa cenom. A to je pitanje zdravstvene bezbednosti. Sve promene na polju proizvodnje ležajeva potiču od u praksi otkrivenih nedostataka. Mane su uočene, a tržište diktira njihovo eliminisane. Uzmimo za primer sastavne pokretne delove postrojenja u prehrambenoj ili farmaceutskoj industriji. Pored mehaničkih zahteva, tu su na prvom mestu zahtevi zdravstvene bezbednosti. Higijena, koja mora da bude na besprekornom nivou, ako govorimo laičkim jezikom, ili koja mora da zadovolji najviše propisane standarde bezbednosti ako bismo hteli da se izrazimo birokratskim jezikom – nešto je o čemu treba da se povede posebna briga kada je proizvodnja ležajeva u pitanju. Postrojenja u prehrambenoj industriji moraju da obezbede da sve što dolazi u dodir sa hranom koja se tu proizvodi bude savršeno čisto, ali i da se lako održava ta čistoća. To znači da je neophodno da se eliminišu svi delovi u koje bi se otpaci mogli zavući i time stvorili pogodno tle za razvoj bakterija. Slično je sa sterilnim uslovima u farmaceutskoj industriji. Svaki deo postrojenja koji bi bio otvoren, a pri tom teško dostupan za čišćenje, predstavlja potencijalnu pretnju. Inovacije na polju proizvodnje ležajeva ogledaju se u tome da se proizvedu nove generacije ležajeva koje mogu da odgovore svim, pa i ovim zahtevima tržišta. U igru ulaze i zaptivači koji služe da se neki delovi mašine potpuno hermetički zatvore i odvoje od spoljašnje sredine kako se na njima ne bi stvarale nečistoće koje ne mogu tako lako da se otklone. Neki delovi mašine nisu pogodni za pranje agresivnim sredstvima i deterdžentima, tako da ih fizički treba zaštiti od spoljašnje sredine.

Proizvodnja ležajeva

Proizvodnjom ležajeva pored švedskog giganta bave se mnoge druge kompanije u svetu. Međutim, naziv skf postao je na neki način sinonim za ležajeve – lagere. Na našem jeziku reč ležaj ima još jedno značenje koje nema veze sa današnjom temom. Kako bi se najlakše i najbrže objasnilo o kojoj vrsti ležajeva je reč, dodaje se prefiks skf ili se jednostavno objasni da je reč o lagerima. Tako je ova ogromna svetska kompanija dobila laskavu titulu sinonima za vrstu proizvoda, i njeno ime se ponegde provuče i kao ime pojma, a ne nužno kao ime proizvođača.

Proizvodnja ležajeva tokom proteklih decenija raste. Napredak tehnologije, koji najveći broj ljudi vidi kao digitalnu eru u kojoj vlada virtualni elektronski svet, ipak ne bi ni postojao da nema svoju mašinsku podršku. Primer su 3D printeri, ili robotika koja svakim danom napreduje kako bi se pojeftinila proizvodnja u mnogim industrijama i kako bi se čovek odmenio, i zaštitio od zanimanja koja su potencijalno opasna po zdravlje i život.

Istorijat ležajeva

Ako ste mislili da je istorija ležajeve potiče iz vremena industrijske revolucije, i pronalaska parne mašine, varate se. Ona seže u mnogo starija vremena. Leonardo Da Viči ostavio je iz sebe skice kugličnih ležajeva. Ali ležajevi ne postoje od doba renesanse, već se njihova upotreba datira još od vremena praistorije. Što je još interesantnije, čovek je izumeo ležajeve pre izuma točka! Tako da, iako se otkriće točka ili osvajanje veštine samostalnog paljenja vatre smatraju najdramatičnijim i najvažnijim događajima u praistoriji, koji su svojom pojavom u korenu promenili život tadašnjeg čoveka, u tu kategoriju mogli bi se svrstati i ležajevi.

M. K.

Back to Top