Ruže.
Ružu je kraljicom cveća prva nazvala grčka pesnikinja Safo.
Ruža je zaista dragulj među biljem, jer sem lepote, ona nam
daje sirovine za pravljenje ukrasnih kutijica i figurica, sirovine
za proizvodnju soka, slatkog, želea, ratluka, pekmeza,
čajeva, sirovine za proizvodnju parfema, mirisnih ulja i
vodica.
Ruža je vezana za mnoga narodna verovanja.
Opevana u
mnogim pesmama, opisana u mnogim romanima, naslikana
na mnogim slikama, šoljama i tanjirima, izatkana na ćilimima
i tapiserijama, izdeljana u drvetu i isklesana u kamenu.
Po
njoj je nazvan Rodos (ostrvo ruža), Rodopi (planina ruža),
ruž, Ružica, rozeta, rožnjača, rozarijum… Salena u
Vavilonskim vrtovima, u vrtovima Širasa (|ulistan), Pestuma
(biferiljue rosaria Paesti), u Solomonovim vrtovima, vrtovima
trakijskog kralja Midasa, u Epikurovom vrtu u Atini…u vrtu
carice Žozefine … Kleopatra je kitila sebe i svoje ljubavnike
laticama ruža, a Neron je latice posipao po svojim gostima.
Zbog ruže je u Engleskoj u 15.
veku vođen tridesetogodišnji
rat.
U prirodi raste oko 400 vrsta ruža, a hibridizacijom i
selekcijom stvoreno je oko 35 000 sorti.
Ruže su podeljene u
više grupa, od kojih su najznačajnije: puzavice, čajne ruže,
buketuše, polijante, minijaturne ruže i ruže stablašice.