Kada je reč o upotrebi antibiotika, u svakodnevnom životu oni se veoma često vezuju za infekcije uha, grla i nosa. Upozorenja u vezi sa njihovom nepravilnom i prekomernom upotrebom i primenom čujemo veoma često. Zatražili smo da nam
orl ordinacije daju objašnjenje šta znači nesavesno konzumirati antibiotike i kakve to posledice može imati.
Foto: Pixabay
Na početku treba ukazati na jednu od čestih zabluda. Ona se odnosi na otpornost na antibiotike. Od neukih ljudi možete čuti nešto u stilu – nemoj da piješ antibiotik kad ti nije neophodan jer ćeš postati otporan/otporna na njih i onda, kada ti stvarno budu potrebni, neće moći da ti pomognu. Šta nije u redu u vezi sa ovom tvrdnjom? Prvi deo je tačan. Nemoj piti antibiotike kad ti nisu neophodni. Međutim, drugi deo nije tačan. Razlog nije zato što ćeš TI postati otporan na njih već što će bakterije postati otporne na njih. Dakle, prva greška je upravo u nerazumevanju. Da ponovimo, kako bi bilo kristalno jasno: ne postaju osobe otporne na antibiotike, već bakterije.
Delovanje pojedinaca se multiplicira i stvara globalni problem. Slično kao zagađenje planete bilo koje vrste. Svako pojedinačno nosi deo odgovornosti i svako je kap u okeanu, bez koje bi okean postojao, ali koja kao i milijarde drugih kapi čini njegov sastavni deo. Isto tako, svaki pojedinac u zavisnosti od uloge u kojoj se nalazi mora da se pridržava nekih pravila koje su za njegovo i, pre svega, za opšte dobro.
Otorinolaringološka oboljenja koja se često javljaju u čitavoj populaciji su sezonski gripovi, prehlade, razne infekcije grla, nosa i uva. Zato su orl ordinacije veoma posećene kad je hladno i kad je sezona prehlada i gripa, ali i u letnje doba, kada je sezona gnojnih angina. Svako godišnje doba ima sebi svojstvene lakše bolesti za čije lečenje se obraćamo lekaru ORL specijalisti. Uzročnici su bakterije ili virusi, ali koliko god to nekome zvučalo da je svejedno, upravo u tom grmu leži zec. Lečenje virusnih oboljenja potpuno se razlikuje u odnosu na lečenje oboljenja koja izazivaju bakterije. Nisu samo bolesti iz domena ORL specijalnosti te koje se vezuju za bakterijske infekcije i lečenje antibioticima, ali ovde je na njima akcenat, zato što one pogađaju najširu populaciju i generalno zdrave ljude. Postoje mnogo teža oboljenja koja izazivaju bakterije a koja se vezuju za lošu higijenu, izbegavanje vakcinacije, upražnjavanje nebezbednih seksualnih odnosa i konzumiranje namirnica sumnjivog porekla koje u sebi nose razne patogene.
Svetska zdravstvena organizacija navodi niz mera i koraka koji se preduzimaju, kao i regulativa koje su na snazi kako bi se sprečilo širenje pojave rezistentnosti bakterija na antibiotike. Posledice mogu biti katastrofalne. One se ogledaju u tome da se oboljenja izazvana bakterijama mnogo teže leče i da je za njihovo lečenje potrebna hospitalizacija. Sve se ovo odražava i na cenu lečenja, kao i na povećanu opasnost po opšte zdravlje i povećanje smrtnosti. Bolesti kao što su pneumonija, tuberkuloza, gonoreja, salmoneloza sve teže i duže se leče. Rešenje nije čak ni u pronalaženju novih lekova i upotrebom novih antibiotika jer nesavesnim ponašanjem svih pojedinaca dolazimo do toga da bakterije pronalaze mehanizme da drugačije reaguju na dejstvo lekova. Situaciju pogoršava i činjenica da je svet postao globalno selo i da svakodnevno hiljade ljudi putuje s jednog na drugi kraj planete, tako da se širenje zaraza, među kojima su i bakterijske infekcije odvija mnogo lakše i brže nego što je to bilo pre nekoliko decenija.
Šta je to što treba da činimo mi kao pojedinci? Pre svega, treba da se pridržavamo uputstava lekara. Ukoliko osetimo da nas boli grlo i imamo simptome kao što su povišena temperatura, neophodno je da odmah odemo na pregled kod ORL specijaliste. U ORL ordinaciji lekar nam može naložiti da uradimo brz test na streptokok ili da uradimo bris grla, kako bi se eliminisale bakterije kao uzročnici. Postoje virusna sezonska oboljenja koja daju ovakve simptome. Ova oboljenja se ne leče antibioticima. Oni na viruse ne deluju jer su virusi posebna „bića“ koja se nalaze na granici živog i neživog. Protiv njih se sam organizam bori svojim imunim sistemom. Zato grip izazvan virusom, ne leči lekovima, već se organizmu pomaže da se sam sa njim izbori. Savetuje se konzumiranje dosta tečnosti i odmor. Lekovi koji se uzimaju, više su pomoćna lekovita sredstva ili oni lekovi koji leče simptome kao što su kašalj i zapušen nos, a ne lekovi koji leče uzrok – virus – jer takvi lekovi ne postoje i to sigurno nisu antibiotici. S druge strane, ako je infekcija grla baterijskog porekla, ona se mora temeljno i sistematski lečiti. Ukoliko se uzimanjem brisa utvrdi da u grlu postoji streptokok specijalista ORL prepisaće pacijentu antibiotik vodeći računa o tome da li postoji alergija na penicilin. Može da se desi da nakon dan – dva uzimanja leka pacijentu bude znatno bolje, da ne oseća više bol u grlu i da nema više visoku temperaturu. Tu mnogi prave grešku i ne slušajući svog lekara prekidaju terapiju. Ovo je kardinalna greška koja sa sobom nosi posledice u vidu razvoja otpornosti na antibiotike kod bakterija. Bakterije tako nisu uništene, nego postepeno uče kako da razviju mehanizme i odgovore na dejstvo leka, što dovodi do njihove rezistencije. Skoro je otkrivena bakterija koja je otporna na sve poznate antibiotike! Svako uzimanje antibiotika ne sme da se završi kad nam je bolje, već kada lekar to naloži. Svakako, pravilo je da se terapija ne sme prekidati i da se mora popiti cela kutija. Drugi slučaj vezan je za nedovoljno lečenje. Naime, kod bakterijske infekcije grla i gornjih disajnih puteva, ne mora prvi antibiotik koji pacijent popije da da rezultat. Neke infekcije veoma su uporne i potrebno ih duže lečiti. Ako uzimamo za primer infekcije grla i streptokok, kod osoba koje imaju tonzile ova bakterija se može zapatiti duboko u njima što rezultira upornim i čestim gnojnim anginama. Pravilo je da ako neko ima više od 5 angina u sezoni, da bi trebalo da operiše krajnike, čime se hirurškim putem uklanja glavo stanište ove uporne bakterije. Gnojne angine nisu samo dečija bolest. Štaviše, ako biste posetili ORL odeljenje neke od naših bolnica, iznenadili biste se da ima više odraslih nego dece.
Procenu da li je neko kandidat za operaciju krajnika ili ne daje lekar. Upornim lečenjem problem se može sanirati, ali ako se on često vraća, prekomerna upotreba antibiotika veoma je loša za organizam.
U svim slučajevima, na pacijentima je da prepuste lekaru odluku o uzimanju i nauzimanju antibiotika. Majke su nekad zabrinute za svoje bolesno dece i ljute na lekara zašto detetu nije dao antibiotik, a dete ima 39 temperaturu. Lekar to nije uradio zato što ne voli vaše dete, već zato što je procenio na osnovu analiza krvi i brisa da dete ima virusnu infekciju, a ne bakterijsku. Nepoverljivi i neuki roditelji se dovijaju i nabavljaju antibiotike preko veze ili uzimaju od prijatelja ako je nekom ostala neotvorena bočica. To se nikada ne sme raditi, niti se smeju uzimati ostaci antibiotika od drugih.
Na lekarima je da ih savesno prepisuju, na apotekarima da ih savesno prodaju i distribuiraju. A na višim instancama je da sprovode regulative i zakone koji štite sveopštu populaciju, a tiču se mera koje treba sprovoditi s ciljem da se zaštiti zdravlje stanovništva.
Osim medicine i lečenja ljudi, za porast rezistencije bakterija na antibiotike odgovorni su i veterinari, kao i poljoprivredna industrija. Lečenje životinja antibioticima itekako treba regulisati i kontrolisati, a naročito upotrebu antibiotika kod zdravih životinja kao bi se omogućio njihov veći rast i prinos.
Pročitajte još:
-
ORL ordinacije: Šta raditi kada se dete prehladi ili dobije grip
M. K.