Intolerancija na hranu.
To nije alergija na hranu, i ne treba je
sa njom pomešati.
Intolerancija na hranu može izazvati
različite simptome, uključujući nadimanje, bol u abdomenu, i
dijareju.
Intolerancija na hranu je obrnuta reakcija organizma
na neku vrstu hrane, ili sastojka hrane, koja se događa svaki
put kada se ta hrana konzumira, a naročito ako se konzumira
u većim količinama.
To nije isto što i alergija na hranu, jer
imuni sistem nije aktiviran.
Niti je isto što i trovanje hranom,
koje je uzrokovano toksičnim supstancama koje bi izazvale
simptome kod svakog ko bi jeo tu hranu.
Intolerancija na
hranu ne uključuje ni psihološke reakcije na hranu.
Test
intolerancije na hranu određuje biorezonantni sklad/nesklad
između pacijenta i namirnica.
Intolerancija na hranu se
dešava kada telo prestane biti sposobno da obradi određenu
vrstu hrane.
To se najčešće dešava jer telo nedovoljno
proizvodi neku određenu hemiju ili enzim, a koji su potrebni
za varenje te hrane.
Na primer, jedan od najčešćih tipova
intolerancije je intolerancija na kravlje mleko, koje sadrži
jednu vrstu šećera pod imenom laktoza.
Mnogi ljudi imaju
manjak enzima laktoze, koji se inače stvara u ćelijama kojim
je obloženo tanko crevo.
Bez tog enzima nije moguće razbiti
mlečni šećer u jednostavnije forme koje se mogu dalje
distribuirati putem krvotoka.
Intolerancija na hranu (laktozu)
može proizvesti simptome veoma slične sindromu „slabog
stomaka“.
Sledeći rasprostranjen primer je nedostatak
enzima pod nazivom alcohol dehydrogenase.
Ljudima sa ovim
deficitom je dovoljna i mala količina alkohola da im izazove
nelagodu i mučninu.
Neki ljudi razviju intoleranciju na
hemijske prezervative i aditive u hrani i piću, kao što su
sulfiti, benzoati, salicili, monosodijum glutamati, kofein,
aspartam, i tartrazin.